Xi Hu Long Jing

Xi Hu Long Jing (西湖龙井, Xīhú lóngjǐng) jedan je od najslavnijih kineskih zelenih čajeva, na čelu popisa „Deset najpoznatijih čajeva Kine“ (中国十大名茶). Ovaj plosnati čaj s karakterističnim „četirima savršenstvima“ – zelenom bojom (色绿), opojnim mirisom (香郁), mekoćom okusa (味醇) i lijepim oblikom (形美) – utjelovljuje istančanost čajne kulture područja Zapadnog jezera i proizvod je sa zemljopisnom oznakom (地理标志产品), zaštićen državnom normom GB/T 18650.

1. Klasifikacija i podrijetlo:

• Vrsta: Zeleni čaj (nefermentirani). Spada u kategoriju prženih zelenih čajeva (炒青绿茶, chǎoqīng lǜchá) s plosnatim oblikom lista (扁形绿茶, biǎnxíng lǜchá).

• Kategorija: Na čelu je popisa „Deset najpoznatijih čajeva Kine“ (中国十大名茶, Zhōngguó shí dà míngchá). Proizvod sa zemljopisnom oznakom (地理标志产品, dìlǐ biāozhì chǎnpǐn). Godine 2008. njegova je proizvodna tehnologija upisana u Drugi registar nematerijalne kulturne baštine NR Kine na državnoj razini, a 2022. – na UNESCO‑ov popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva u sklopu nominacije „Tradicionalne kineske tehnike proizvodnje čaja i s njima povezani običaji“.

• Podrijetlo: Kina, pokrajina Zhejiang (浙江, Zhèjiāng), grad Hangzhou (杭州, Hángzhōu), okolica jezera Xihu (西湖, Xīhú) – „Zapadno jezero“. Proizvodno područje obuhvaća okruge Xihu, Xiaoshan, Yuhang i još 18 okruga grada Hangzhoua, podijeljenih u tri velike zone: Xihu (西湖), Qiantang (钱塘) i Yuezhou (越州). Samo čaj iz zone Xihu ima pravo nositi puni naziv „Xi Hu Long Jing“.

• Geografske koordinate: Približno 30°15′ sjeverne geografske širine, 120°10′ istočne geografske dužine.

2. Povijest i kulturno značenje:

• Povijest: Povijest Long Jinga duga je više od 1200 godina i točno se sažima u starinskom izričaju: „Ime je rođeno za Songa, proslavilo se za Yuana, procvjetalo za Minga, doseglo vrhunac za Qinga“ (始于宋，闻于元，扬于明，盛于清). Prva pisana svjedočanstva o uzgoju čaja na ovom području ostavio je Lu Yu (陆羽, Lù Yǔ): u „Klasiku čaja“ (茶经, Chá Jīng), pisanom u doba Tanga (618. – 907.), spominje da se čaj proizvodio kod hramova Tianzhu (天竺) i Lingyin (灵隐) u okolici Hangzhoua. U razdoblju Sjevernog Songa (960. – 1127.) mjesni čajevi „Xianglin“ (香林茶), „Baiyun“ (白云茶) i „Baoyun“ (宝云茶) već su slani na dvor kao „gongcha“ (贡茶, gòngchá – darovni čaj), a pjesnik Su Dongpo (苏东坡, Sū Dōngpō) opjevao je hangzhouški čaj u stihovima. Upravo je u Sjevernom Songu redovnik Biancai (辩才, Biàncái) zasadio čajne plantaže na obronku planine Shifeng (狮峰) kod sela Longjing, što se smatra najstarijom dokumentiranom bilješkom o uzgoju i proizvodnji čaja u tom selu.

  Najveću je slavu Long Jing stekao za dinastije Qing (1644. – 1912.). Car Qianlong (乾隆, Qiánlóng) četiri je puta posjetio Longjing, pisao čajne pjesme i darovao osamnaest grmova čaja kod hrama Hugongmiao (胡公庙) na planini Shifeng statusom „carskog čaja“ (御茶, yùchá) – čaj s tih grmova bio je namijenjen isključivo carskom dvoru.

  U novom dobu Long Jing je nastavio stjecati slavu: 1915. godine dobio je zlatnu nagradu na Panamo‑pacifičkoj svjetskoj izložbi. Godine 2022. tehnologija proizvodnje Xi Hu Long Jinga u sklopu nominacije „Tradicionalne kineske tehnike proizvodnje čaja i s njima povezani običaji“ (中国传统制茶技艺及其相关习俗) upisana je na UNESCO‑ov popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

• Ime:

  • „Xi Hu“ (西湖) – „Zapadno jezero“, upućuje na zemljopisno podrijetlo čaja.
  • „Long Jing“ (龙井) – „Zmajev bunar“. Postoji nekoliko legendi koje objašnjavaju ovo ime:
    • Legenda o zmaju: U selu Long Jing (龙井村, Lóngjǐng Cūn), smještenom u podnožju planine Shifeng, nalazio se stari bunar u kojem je, prema predaji, obitavao zmaj koji je mogao prizvati kišu. Mještani su dolazili k bunaru moliti se za vlagu u sušnim godinama.
    • Kretanje vode: Prema drugoj inačici, ime potječe od neobičnog gibanja vode u bunaru: prilikom miješanja na površini se javljao vijugav uzorak koji je podsjećao na zmajeve pokrete.
    • Oblik lista: Postoji i tumačenje koje ime vezuje uz elegantan plosnat oblik čajnog lista, nalik svijenom zmajevu tijelu.

• Kulturno značenje: Long Jing simbol je Hangzhoua i cijele pokrajine Zhejiang, neodvojiv dio kineske književne, estetske i filozofske tradicije. Čaj se redovito poklanja kao državni dar inozemnim gostima. U Hangzhouu se svake godine održava festival posvećen branju Long Jinga, a grad nosi neslužbeni naslov „prijestolnice čaja“ (茶都, chádū) Kine.

3. Botanički opis i sirovina:

• Sorta / kultivar: Za proizvodnju Xi Hu Long Jinga rabi se nekoliko sorata čajnog grma Camellia sinensis var. sinensis:

  • Longjing Quntizhong (龙井群体种, Lóngjǐng Qúntǐzhǒng) – mjesni autohtoni sortiment (群体种 – razmnožavan sjemenom). Posjeduje visoku otpornost na nepovoljne uvjete, daje složen višeslojan miris s bogatom cvjetnom paletom. Berba započinje nakon Qingminga (清明, Qīngmíng), odnosno ne prije početka travnja. Poznavatelji ga cijene zbog dubine i kompleksnosti okusa. Proljetni čaj od ovog kultivara sadrži približno 3,7 % aminokiselina, 18,5 % polifenola, 12,1 % katehina i 4,0 % kofeina (preračunato na suhi list pri standardu „jedan pup, dva lista“).
  • Longjing 43 (龙井43, Lóngjǐng 43) – klonski kultivar, dobiven u Čajnom istraživačkom institutu Kineske akademije poljoprivrednih znanosti. Spada u vrlo rane (特早生, tè zǎoshēng): berba počinje već krajem ožujka. Listovi su ujednačeni i vitka oblika, miris izražen, čist, s jasnom notom zelenih boba (豆香, dòuxiāng). Danas je to najzastupljeniji kultivar u proizvodnji Long Jinga.
  • Longjing Chang Ye (龙井长叶, Lóngjǐng Chángyè) – „Dugi list Long Jinga“, odlikuje se izduženijim oblikom listova.
  • Jiukeng Zhong (鸠坑种, Jiūkēng Zhǒng) – drevna mjesna sorta iz područja Jiukeng, rijetka i cijenjena od kolekcionara.

• Berba: Berba započinje rano u proljeće. Najcjenjeniji je čaj ubran prije blagdana Qingming (清明, Qīngmíng; ~5. travnja) – takav se čaj naziva „mingqiancha“ (明前茶, Míngqián chá). Sastoji se od najnježnijih izboja – punih pupova ili jednog pupa s jednim tek otvorenim listićem, ima fini svježi miris i pripada najvišoj kategoriji kvalitete. Čaj ubran prije Guyu (谷雨, Gǔyǔ; ~20. travnja) – „yuqiancha“ (雨前茶, Yǔqián chá) – sastoji se od jednog pupa s jednim do dva listića, daje bogatiji i puniji okus, a pritom je znatno pristupačniji.

• Standard berbe: Tradicionalno se bere jedan pup i jedan ili dva gornja listića (一芽一叶, yī yá yī yè ili 一芽二叶, yī yá èr yè). Za najviše razrede – samo pup s jednim jedva otvorenim listom ili isključivo pupovi.

• Zahtjevi na sirovinu: Najviši. Rabi se samo nježno, neoštećeno puplje i listići jednake veličine, bez grubih listova, stabljika i primjesa. Svježe ubrana sirovina mora biti prerađena istoga dana.

4. Terroir i značajke uzgoja:

• Klima: Hangzhou se nalazi u zoni suptropske monsunske klime. Srednja godišnja temperatura iznosi oko 16 °C, godišnja količina oborina oko 1500 mm, relativna vlažnost zraka iznad 78 %. U proljeće je područje često obavijeno maglama, dnevne kolebljivosti temperature iznose 8 – 12 °C, što pogoduje nakupljanju L‑teanina (čajne aminokiseline) u listovima. Mjesna izreka ovako opisuje tu mikroklimu: „Za vedra vremena – ujutro i navečer posvuda magla, za oblačna – cijeli dan planine u oblacima“ (晴时早晚遍地雾，阴雨成天满山云).

• Nadmorska visina: 100 – 800 metara iznad mora. Glavnina čajnih vrtova smještena je na 100 – 200 m na brežuljkastim padinama.

• Tla: Slabo kisela crvena tla (红壤, hóng rǎng) s pH 4,5 – 6,0, bogata organskim tvarima i mineralima. Kiselost i mineralni sastav tla igraju ključnu ulogu u oblikovanju karakterističnoga okusnog profila čaja.

• Proizvodne zone i ključni mikropredjeli (核心产区):

  • Shifeng Shan (狮峰山, Shīfēng Shān) – „Lavlji vrh“: Smatra se najboljim terroirom za Long Jing. Čaj iz ove zone ima karakterističnu boju nebrušenog riže (糙米色, cāomǐ sè) – žuto‑zelenu nijansu, gust i pun okus s notom orhideje.
  • Longjing Cun / Wengjiashan (龙井村/翁家山, Lóngjǐng Cūn / Wēngjiāshān): Povijesno mjesto podrijetla čaja. List je plosnat, gladak; okus svjež, sladunjav i mek.
  • Meijiawu (梅家坞, Méijiāwù): Najveće čajno selo. Čaj se odlikuje smaragdno‑zelenom bojom, vitkim oblikom lista i postojanim čistim mirisom.
  • Yunqi (云栖, Yúnqī): Čaj s ujednačenim, jednoličnim listom i naglašenim mirisom mahuna graha.
  • Hupao (虎跑, Hǔpǎo): Čaj s prozirnim, svijetlim naljevom i dugotrajnim slatkim aftertasteom. U kombinaciji s tamošnjom izvorskom vodom Hupao čini znameniti „dvostruki biser Hangzhoua“ (杭州双绝).

5. Tehnologija proizvodnje:

Proizvodnja Xi Hu Long Jinga prava je umjetnost koja zahtijeva dugogodišnje iskustvo i majstorstvo. Za razliku od mnogih zelenih čajeva uvrnutih u iglice ili spirale, Long Jing se oblikuje u plosnati list pritiskom o stijenke užarenog kotla. Cijeli se postupak izvodi ručno, od berbe do završnog sušenja.

• Berba (采摘 — cǎi zhāi): Ručna berba obavlja se u ranim jutarnjim satima. Bere se pup s jednim ili dva listića, strogo odabirući sirovinu po ujednačenosti i svježini.

• Prosušivanje / razastiranje (摊放 — tān fàng): Ubrani listovi razastiru se u tankom sloju u sjeni, u hladnoj prostoriji, nekoliko sati (najčešće 6 – 12 sati) radi uklanjanja suvišne vlage i početka razvoja mirisa. Za to se vrijeme sadržaj vode u listovima smanji za otprilike 15 – 20 %.

• „Ubijanje zelenila“ i oblikovanje – Qingguo (青锅 — qīngguō): Glavni stadij koji objedinjuje fiksaciju zelenila (杀青, shāqīng) i primarno oblikovanje (整形, zhěngxíng). Listovi se prže u užarenim lijevanim kotlima na temperaturi 70 – 80 °C. Majstor rukom pritišće listove uz dno i stijenke kotla dajući im karakterističan plosnat oblik. U ovom se stadiju zaustavlja oksidacija enzima i fiksira svježa aromatika.

• Povrat vlage – Huichao (回潮 — huícháo): Nakon primarnog prženja poluproizvod se skuplja u hrpice i ostavlja neko vrijeme. Vlaga se iz stabljika preraspodjeljuje prema površini lista, izravnavajući ukupnu vlagu i čineći list podatnijim za daljnju obradu.

• Završno prženje i otkrivanje mirisa – Huiguo (辉锅 — huīguō): Završno prženje na nižoj temperaturi – ispod 60 °C. U ovom se stadiju oblikuje konačan okus i miris: list dobiva glatkoću, sjaj i gustoću. Upravo ovdje majstor pokazuje vrhunsko umijeće kontrolirajući deset kanonskih ručnih zahvata (十大手法, shí dà shǒufǎ): „protresanje“ (抖, dǒu), „nalaganje“ (搭, dā), „pritiskivanje“ (捺, nà), „zamahivanje“ (甩, shuǎi), „guranje“ (推, tuī), „stiskanje“ (扣, kòu), „raširivanje“ (拓, tuò), „pritiskanje“ (压, yā), „trljanje“ (磨, mó), „gnječenje“ (搓, cuō). Cijeli proces zahtijeva potpuni izostanak paljevine – i najmanji miris zagorelog smatra se nedostatkom.

• Prosijavanje (分筛 — fēn shāi): Gotovi se čaj prosijava kako bi se razdvojio po veličini i uklonila čajna prašina.

• Izravnavanje i dovršna obrada (挺长头 — tǐng chángtóu): Veće se frakcije vraćaju u kotao na dodatnu doradu.

• Objedinjavanje šarži (归堆 — guīduī): Ujednačene se frakcije miješaju radi postizanja stabilne kvalitete komercijalne šarže.

• „Primanje pepela“ – odležavanje s živim vapnom (收灰 — shōuhuī): Završni stupanj – gotovi se čaj slaže u glinene posude s živim vapnom (生石灰) i ostavlja odležati oko tjedan dana. Vapno izvlači zaostalu vlagu i „vatreni prizvuk“ (火气, huǒqì) omogućujući da miris postane čišći i finiji. To je tradicionalan postupak, jedinstven za Long Jing.

6. Organoleptičke karakteristike:

• Izgled suhog lista: Plosnati, glatki, ravni, zašiljeni listići, nalik na „vrapčje jezičce“ (雀舌, quèshé) ili „oštricu mača“. Veličina je ujednačena, list je ravan i oštar (挺直尖削). Boja – od nježno zelene sa sjajem (嫩绿光润) do karakteristične žuto‑zelene nijanse „nebrušenog riže“ (糙米色, cāomǐ sè) – potonja je osobito tipična za čaj s planine Shifeng. Površina lista je glatka, može imati lagani masni sjaj.

• Miris suhog lista: Svjež, čist, s karakterističnom notom cvjetova zelenih boba (豆花香, dòuhuā xiāng) – podsjeća na svježe mahune graška ili zelene bobe. Kod najviših razreda proljetnog čaja – nježna kestenova nota (嫩栗香, nèn lì xiāng). Može biti prisutan lagani cvjetni nijans koji podsjeća na orhideju (kod čaja s planine Shifeng). Tradicionalna tehnologija ne dopušta izražen „vatreni“ miris.

• Miris naljeva: Čist, postojan, svjež. Prevladavaju iste note – cvjetni miris mahuna graha, nježna zelena slatkoća, lagana kestenova prženost. Kod čaja iz zone Shifeng – osjetan nijansa orhideje. Miris se otkriva postupno sa svakim prelivanjem.

• Okus: Bogat, ali nježan. Osjetna je svježina (鲜爽, xiānshuǎng) – karakteristična „umami“ nota uvjetovana visokim sadržajem aminokiselina. Sladak aftertaste s mekim, obavijajućim sladorom (甘醇, gānchún – „slatkasta mekoća“). Tijelo srednje, uravnoteženo (醇厚, chúnhòu – „gusta mekoća“), bez izražene trpkosti. Aftertaste dugotrajan, osvježavajući, s povratnom slatkoćom (回甘, huígān). U bukeu su prepoznatljive note prženih kestena, svježeg zelenja, orhideje.

• Boja naljeva: Svijetlo zelena, čista i prozirna, s nježnom žućkastozelenom nijansom (嫩绿明亮). Kod viših razreda – kristalno prozirna, „živa“.

• Dno čaja (skuhani list): Ravni, cjeloviti, elastični listići i pupovi svijetlozelene boje, koji su zadržali oblik „jedan pup – jedan list“. List je nježan, ujednačen, bez oštećenja.

7. Kemijski sastav:

Xi Hu Long Jing odlikuje se visokim sadržajem biološki aktivnih tvari. Kemijski profil ovisi o kultivaru, sezoni berbe i tehnologiji obrade, no mogu se navesti karakteristične vrijednosti:

• Polifenoli (katehini): Sadržaj čajnih polifenola iznosi približno 13 – 20 % suhe tvari. Prevladava sastavnica epigalokatehin galat (EGCG) koja osigurava snažna antioksidativna svojstva. Sadržaj katehina kod sortimenta Quntizhong iznosi oko 12,1 %. Zahvaljujući ranoj proljetnoj berbi i nježnoj tehnologiji, omjer polifenola prema aminokiselinama (酚氨比, fēn’ān bǐ) ostaje umjereno nizak, što i daje karakterističnu meku slatkoću bez izražene gorčine.

• Aminokiseline: Visok sadržaj – do 4,46 % (prema istraživanju 20 poznatih zelenih čajeva Kine – najviši pokazatelj među ispitivanim uzorcima). Prevladava L‑teanin (茶氨酸, chá’ānjīsuān) koji čini više od 50 % aminokiselinskog profila. Upravo je L‑teanin odgovoran za osjećaj svježine, „umami“ i meko opuštajuće djelovanje.

• Alkaloidi: Sadržaj kofeina iznosi približno 4,0 – 4,8 % suhe tvari (prema objavljenim znanstvenim radovima – do 4,81 %, jedna od najviših vrijednosti među kineskim zelenim čajevima). Prisutni su i teobromin i teofilin u manjim količinama.

• Vitamini: Vitamin C – 100 – 300 mg na 100 g suhog čaja (u svježem listu standarda „jedan pup – jedan list“ – više od 1 %). Vitamini skupine B: B₁ (tiamin) – ≈0,5 mg/100 g, B₂ (riboflavin) – ≈1,5 mg/100 g, B₃ (pantotenska kiselina) – ≈1,8 mg/100 g, PP (nikotinska kiselina) – ≈6,5 mg/100 g. Sadrži i vitamin A, vitamin E, folnu kiselinu.

• Minerali: Fluor (doprinosi zaštiti zubne cakline), kalij, magnezij, cink, željezo, mangan, selen.

• Eterična ulja i ostale sastavnice: Hlapljivi aromatski spojevi uključuju linalol, geraniol i druge terpenoide koji oblikuju karakterističan cvjetno‑mahunaški buke. Sadrži također u vodi topive šećere i pektine koji naljevu daju meko „tijelo“.

• Napomena: pokazatelji znatno ovise o kultivaru, sezoni berbe, nadmorskoj visini nasada i tehnologiji obrade. Proljetni čaj od Quntizhong obično ima najvišu razinu aminokiselina i najuravnoteženiji profil.

8. Korisna svojstva:

• Snažno antioksidativno djelovanje: Katehini, osobito EGCG, učinkovito neutraliziraju slobodne radikale, usporavajući oksidativni stres i procese starenja stanica.

• Tonizirajući učinak i poboljšanje kognitivnih funkcija: Kofein stimulira središnji živčani sustav povećavajući koncentraciju, radnu sposobnost i brzinu reakcije. Pritom L‑teanin ublažava djelovanje kofeina osiguravajući mekan, ravnomjeran podražaj energije bez oštrog vrha i pada.

• Jačanje kardiovaskularnog sustava: Polifenoli i vitamin C doprinose snižavanju razine „lošeg“ kolesterola (LDL), jačaju stijenke krvnih žila i normaliziraju krvni tlak.

• Poboljšanje probave: Stimulira lučenje probavnih enzima, potpomaže razgradnju bjelančevina i masti, pomaže kod osjećaja težine nakon jela.

• Antibakterijsko djelovanje: Čajni polifenoli i tanini suzbijaju rast patogenih bakterija, osvježavaju dah (uklanjaju neugodan zadah iz usta).

• Podrška metabolizmu i kontrola težine: Kofein i katehini ubrzavaju metabolizam i pospješuju razgradnju masti.

• Diuretičko djelovanje: Teobromin i teofilin blago diuretički djeluju potičući izlučivanje suvišne tekućine.

• Zaštita zuba: Sadržani fluor jača zubnu caklinu i povećava otpornost na karijes.

• Važno: navedena svojstva temelje se na opće dostupnim podacima o sastavu zelenog čaja i nisu medicinska preporuka.

9. Priprema (kuhanje):

• Temperatura vode: 80 – 90 °C (preporuka za više razrede – 85 °C; koristiti vodu ohlađenu nakon vrenja ≈2 minute). Voda ne smije biti strmoglavi ključ – pregrijavanje uništava nježan miris i pojačava gorčinu.

• Količina čaja: 3 g na 150 ml vode.

• Posuđe: Staklena čaša (玻璃杯, bōli bēi) – najbolji izbor za promatranje „plesa“ listića u vodi. Pogodan je i bijeli porculanski gaiwan (白瓷盖碗, bái cí gàiwǎn) zapremnine 150 ml – omogućuje precizniju kontrolu vremena namakanja i bolju procjenu mirisa.

• Postupak:

  1. Zagrijte posuđe vrućom vodom, izlijte je.
  2. Uspite 3 g čaja u čašu ili gaiwan.
  3. Prelijte vodom do 1/3 zapremnine – zaokružite posuđe, „ovlažite“ čaj (润茶摇香, rùnchá yáoxiāng) i otkrijte prve note mirisa.
  4. Dolijte vodu do 7/10 zapremnine.
  5. Prvo namakanje – 1 – 2 minute.
  6. Sljedeća prelijevanja – produžavajte vrijeme za 30 sekundi. Čaj podnosi 3 puna kuhanja.

• Napomena: novi čaj (svježeg uroda) preporučuje se odležati 1 – 2 tjedna prije konzumacije kako bi iščezao „vatreni prizvuk“ (火气) od prženja – to smanjuje opterećenje želuca. Ne preporučuje se piti jak Long Jing na prazan želudac. Lagano zamućenje ohlađenog naljeva (茶乳凝, chá rǔ níng – „mliječni talog čaja“) normalna je fizikalna pojava koja ne utječe na kakvoću.

10. Čuvanje:

• Čuvati u hermetički zatvorenoj posudi – porculanskoj, staklenoj ili limenoj kutiji – na suhom, hladnom i tamnom mjestu, daleko od stranih mirisa.
• Optimalna temperatura čuvanja – 0 – 5 °C (hladnjak), u odvojenom pretincu, izbjegavajući dodir s namirnicama koje imaju oštre mirise. Niska temperatura presudna je za očuvanje svježine proljetnih zelenih čajeva.
• Izbjegavati izlaganje svjetlu, vlazi i toplini – glavnim „neprijateljima“ zelenog čaja.
• Tradicionalna metoda: čuvanje u glinenim posudama sa živim vapnom (ili silikagelom) za kontrolu vlage. Vapno treba mijenjati svakih 1 – 2 mjeseca; silikagel – nakon promjene boje (može se osušiti i ponovno upotrijebiti).
• Rok trajanja uz poštivanje uvjeta – do 18 mjeseci, međutim za maksimalan užitak preporučuje se potrošiti unutar 6 – 8 mjeseci nakon berbe.

11. Cijena i krivotvorine:

Xi Hu Long Jing jedan je od najskupljih čajeva na svijetu. Cijenu određuje nekoliko ključnih čimbenika: proizvodna zona (čaj iz jezgrene zone Xihua stoji više od 30 % skuplje nego onaj iz zona Qiantang i Yuezhou), vrijeme berbe (mingqiancha je višestruko skuplji od yuqiancha), kultivar (Quntizhong se cijeni više od Longjinga 43), ručna ili strojna obrada, te razred kvalitete. Površina čajnih vrtova u zoni Xihua iznosi svega oko 1524 hektara, što oštro ograničava obujam proizvodnje izvornog Xi Hu Long Jinga.

• Kako izbjeći krivotvorine:

  • Kupovati od provjerenih prodavača specijaliziranih za kvalitetne kineske čajeve i provjeriti postojanje holograma zemljopisne oznake s jedinstvenim kodom (skenira se radi provjere autentičnosti).
  • Procijeniti izgled: autentični visokokvalitetni Long Jing ima ujednačen plosnat oblik, list je cjelovit, bez obilja mrvica. Jarko zelena boja bez žućkastih nijansa može ukazivati na čaj koji nije iz zone Xihua ili na strojnu proizvodnju.
  • Procijeniti miris: pravi Long Jing miriše na svježe zelenilo i mahune graha, bez oštrih stranih nota i „kemijskog“ mirisa.
  • Procijeniti naljev: čist, proziran, svijetlo zelen. Mutan ili taman naljev razlog je za sumnju.
  • Obratiti pozornost na cijenu: sumnjivo niska cijena pouzdan je znak krivotvorine. Ako se „Xi Hu Long Jing“ nudi po cijeni običnog čaja – najvjerojatnije je riječ o čaju iz vanjskih proizvodnih zona ili čak iz sasvim drugog područja.
  • Vrijeme pojavljivanja na tržištu: pravi Xi Hu Long Jing iz jezgrene zone pojavljuje se ne prije 20‑ih datuma ožujka. „Glavna berba“ početkom ožujka s oznakom „Xihu“ gotovo je sigurno čaj iz zona Qiantang ili Yuezhou.

12. Zanimljivosti:

• Osamnaest „carskih“ grmova čaja koje je darovao Qianlong i danas rastu na Lavljem vrhu (Shifeng) kod hrama Hugongmiao i ograđeni su kamenim zidom. Čaj s njih ne prodaje se – ostaje simbol i znamenitost.

• Tradicionalnih „deset ručnih zahvata“ prženja Long Jinga prenose se s majstora na učenika generacijama. Najbolji majstori mogu ispržiti oko 250 g gotovog čaja u jednom prijemu (otprilike 40 – 50 minuta neprekidnog rada rukama na usijanom kotlu). U jednom danu iskusan majstor može obraditi najviše 2 – 2,5 kg gotovog čaja.

• U Hangzhouu se nalazi Kineski nacionalni muzej čaja (中国茶叶博物馆, Zhōngguó Cháyè Bówùguǎn) – jedini državni muzej u zemlji posvećen čajnoj kulturi, s dva kampusa: Shuangfeng i Longjing.

• Spoj Long Jinga s izvorskom vodom s vrela Hupao (虎跑泉, Hǔpǎo Quán) naziva se „dvostrukim biserom Hangzhoua“ (杭州双绝) – to je jedno od najpoznatijih gastronomskih spojeva u kineskoj čajnoj kulturi.

• Prema sustavu ocjenjivanja po normi GB/T 18650-2008, Long Jing se dijeli na šest razina kvalitete: od „Vrhunskog“ (特级, tèjí) do „Petog“ (五级). Za Xi Hu Long Jing prema branšnom standardu GH/T 1115-2015 dodana je kategorija „Jingpin“ (精品, jīngpǐn) – „remek‑djelo“, iznad Vrhunskog razreda, od najranijih i najnježnijih izboja.

13. Usporedba s drugim poznatim kineskim zelenim čajevima:

• Bi Luo Chun (碧螺春, Bìluó Chūn): Iz pokrajine Jiangsu. Za razliku od plosnatog Long Jinga, uvrnut je u čvrste spirale s obiljem dlačica. Miris mu je više cvjetno‑voćni, okus sladunjav i mek, s naglašenim voćnim notama. Long Jing je „strukturalniji“, s kestenovom prženošću.

• Huangshan Mao Feng (黄山毛峰, Huángshān Máo Fēng): Iz pokrajine Anhui. List je uvijen u obliku „ptičjih jezičaca“ s obilnim bijelim dlačicama. Miris mu je mekši i cvjetniji, okus nježan i profinjen, manje gust nego u Long Jinga. Long Jing se odlikuje izraženijom „umami“ notom i kestenovim aftertasteom.

• Liuan Gua Pian (六安瓜片, Liù’ān Guā Piàn): Iz pokrajine Anhui. Jedinstven je jer se proizvodi samo od listića, bez pupova i stabljika. Oblik – plosnate „bučine sjemenke“. Miris gust, travnat; okus pun i čvrst, s notama prženih sjemenki. Long Jing je istančaniji i svježiji.

• Taiping Hou Kui (太平猴魁, Tàipíng Hóu Kuí): Iz pokrajine Anhui. Odlikuje se velikim plosnatim listićima (najveći među poznatim zelenim čajevima). Okus – naglašen orhidejski miris i dubok, pomalo travnat okus. Long Jing je kompaktniji i „mahunastog“ mirisa.

• Anji Bai Cha (安吉白茶, Ānjí Bái Chá): Iz pokrajine Zhejiang. Unatoč riječi „bijeli“ u imenu, spada u zelene čajeve. Proizvodi se od albino izboja s iznimno visokim sadržajem aminokiselina (6 – 7 %). Okus – izrazito sladak, s naglašenim „umami“. Long Jing ima složeniji kestenasto‑mahunasti profil, dok je Anji Bai Cha naglašeno „slatka svježina“.

U zaključku:

Xi Hu Long Jing nije tek napitak, već živa kulturna baština, priznata na najvišoj svjetskoj razini. U njegovom plosnatom žadnom listu sabrana su stoljeća umijeća hangzhouških čajnih obrtnika, jedinstvena mikroklima Zapadnog jezera i filozofija sklada prirode i čovjeka. Svježi miris mahuna i kestena, profinjen sladunjav okus s dugim povratnim aftertasteom i kristalno prozirni zelenkasti naljev – sve to čini Long Jing idealnim izborom za one koji tragaju za čistoćom i elegancijom u šalici zelenog čaja. Kuhajte ga mekom vodom, ne pregrijavajte i ne žurite – i ovaj će vam čaj otkriti onu tihu ljepotu kojoj su se stoljećima divili kineski pjesnici i carevi.